Sayed Abdullah
Vijetnamsko je gospodarstvo 44. po veličini u svijetu, a od sredine 1980-ih Vijetnam je napravio ogromnu transformaciju iz visoko centraliziranog komandnog gospodarstva uz potporu otvorenog tržišnog gospodarstva.
Nije iznenađujuće da je također jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava, s vjerojatnim godišnjim rastom BDP-a od oko 5,1%, što bi njegovo gospodarstvo učinilo 20. po veličini u svijetu do 2050. godine.
Rekavši to, vijest u svijetu je da je Vijetnam spreman postati jedno od najvećih proizvodnih središta s mogućnošću preuzimanja Kine s njezinim velikim gospodarskim koracima.
Naime, Vijetnam raste kao proizvodno središte u regiji, uglavnom za sektore poput tekstilne odjeće i obuće te elektronike.
S druge strane, od 80-ih Kina igra ulogu globalnog proizvodnog središta sa svojim ogromnim sirovinama, radnom snagom i industrijskim kapacitetom.Industrijskom razvoju pridavana je znatna pozornost, pri čemu su strojogradnja i metalurška industrija dobile najveći prioritet.
Budući da su odnosi između Washingtona i Pekinga u slobodnom padu, budućnost globalnih opskrbnih lanaca je nesigurna.Iako nepredvidive poruke Bijele kuće nastavljaju postavljati pitanja o smjeru američke trgovinske politike, carine trgovinskog rata ostaju na snazi.
U međuvremenu, posljedice zakona o nacionalnoj sigurnosti koji je predložio Peking, koji prijeti ograničavanjem autonomije Hong Konga, dodatno ugrožavaju ionako krhku prvu fazu trgovinskog sporazuma između dviju supersila.Da ne spominjemo rastuće troškove rada, to znači da će Kina nastaviti s manje radno intenzivnom industrijom visoke klase.
Ova grubost, u kombinaciji s utrkom za osiguravanjem medicinskih potrepština i razvojem cjepiva protiv COVID-19, izaziva ponovnu procjenu lanaca opskrbe točno na vrijeme koji daju prednost učinkovitosti iznad svega.
Istodobno, postupanje Kine s COVID-19 izazvalo je mnoga pitanja među zapadnim silama.S druge strane, Vijetnam je jedna od primarnih zemalja koja je ublažila mjere socijalnog distanciranja i ponovno otvorila svoje društvo već u travnju 2020., gdje se većina zemalja tek počinje nositi s ozbiljnošću i širenjem COVID-19.
Svijet je zapanjen uspjehom Vijetnama tijekom ove pandemije COVID-19.
Izgledi Vijetnama kao proizvodnog središta
Usprkos ovom globalnom scenariju koji se razvija, azijsko gospodarstvo u usponu – Vijetnam – sprema se da postane sljedeća proizvodna sila.
Vijetnam se materijalizirao kao jak kandidat za preuzimanje velikog udjela u svijetu nakon COVID-19.
Prema Kearney US Reshoring indeksu, koji uspoređuje proizvodnju u SAD-u s proizvodnim uvozom iz 14 azijskih zemalja, porastao je na rekordnu razinu u 2019., zahvaljujući padu kineskog uvoza od 17%.
Američka gospodarska komora u južnoj Kini također je otkrila da 64% američkih tvrtki na jugu zemlje razmatra premještanje proizvodnje negdje drugdje, prema izvješću Mediuma.
Vijetnamsko gospodarstvo poraslo je 8% u 2019., potpomognuto naglim porastom izvoza.Također je planiran rast od 1,5% ove godine.
Predviđanje Svjetske banke u najgorem slučaju COVID-19 da će BDP Vijetnama ove godine pasti na 1,5%, što je bolje od većine njegovih južnoazijskih susjeda.
Osim toga, kombinacijom napornog rada, brendiranja zemlje i stvaranja povoljnih uvjeta za ulaganje, Vijetnam je privukao strane tvrtke/ulaganja, dajući proizvođačima pristup zoni slobodne trgovine ASEAN-a i povlaštene trgovinske paktove sa zemljama diljem Azije i Europske unije, kao i sad.
Da ne spominjemo, u posljednje vrijeme zemlja je ojačala proizvodnju medicinske opreme i dala povezane donacije zemljama pogođenim COVID-19, kao i SAD-u, Rusiji, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i UK-u.
Još jedan značajan novi razvoj je vjerojatnost da će se više proizvodnje američkih kompanija preseliti iz Kine u Vijetnam.I vijetnamski udio u uvozu odjeće iz SAD-a je profitirao jer kineski udio na tržištu klizi – zemlja je čak premašila Kinu i rangirana kao najveći dobavljač odjeće za SAD u ožujku i travnju ove godine.
Podaci o američkoj robnoj razmjeni za 2019. odražavaju ovaj scenarij, ukupni izvoz Vijetnama u SAD porastao je za 35%, ili 17,5 milijardi dolara.
U posljednja dva desetljeća zemlja se neizmjerno transformirala kako bi zadovoljila širok raspon industrija.Vijetnam se udaljava od svoje pretežno poljoprivredne ekonomije kako bi razvio ekonomiju koja je više usmjerena na tržište i industriju.
Usko grlo treba prevladati
No postoji mnogo uskih grla s kojima se treba pozabaviti ako zemlja želi biti uz Kinu.
Na primjer, vijetnamska priroda proizvodne industrije koja se temelji na jeftinoj radnoj snazi predstavlja potencijalnu prijetnju – ako zemlja ne napreduje u lancu vrijednosti, druge zemlje u regiji poput Bangladeša, Tajlanda ili Kambodže također pružaju jeftiniju radnu snagu.
Osim toga, uz krajnje napore vlade da dovede više ulaganja u visokotehnološku proizvodnju i infrastrukturu kako bi se bolje uskladila s globalnim opskrbnim lancem, samo ograničena multinacionalna kompanija (MNC) ima ograničene aktivnosti istraživanja i razvoja (R&D) u Vijetnamu.
Pandemija COVID-19 također je otkrila da Vijetnam uvelike ovisi o uvozu sirovina i da igra samo ulogu proizvodnje i sastavljanja proizvoda za izvoz.Bez značajne industrije podrške za povezivanje unazad, zadovoljiti ovu veličinu proizvodnje kao što je Kina bit će samo željni san.
Osim ovih, druga ograničenja uključuju veličinu radne snage, dostupnost kvalificiranih radnika, sposobnost da se nosi s iznenadnim izljevom proizvodne potražnje i mnoga druga.
Druga važna arena su vijetnamska mikro, mala i srednja poduzeća (MSME) – koja čine 93,7% ukupnog poduzeća – ograničena su na vrlo mala tržišta i nisu u mogućnosti proširiti svoje poslovanje na širu publiku.Čineći ga ozbiljnom točkom gušenja u teškim vremenima, baš poput pandemije COVID-19.
Stoga je ključno da poduzeća naprave korak unatrag i preispitaju svoju strategiju repozicioniranja – s obzirom na to da zemlja još uvijek ima mnogo kilometara da uhvati korak s Kinom, bi li na kraju bilo razumnije odabrati "Kina-plus-jedan" umjesto toga strategija?
Vrijeme objave: 24. srpnja 2020