Sayed Abdullah

Vijetnamsko gospodarstvo je 44. najveće na svijetu, a od sredine 1980-ih Vijetnam je prošao ogromnu transformaciju iz visoko centraliziranog komandnog gospodarstva uz podršku otvorenog tržišnog gospodarstva.

Nije iznenađujuće da je to ujedno i jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava, s vjerojatnom godišnjom stopom rasta BDP-a od oko 5,1%, što bi njezino gospodarstvo učinilo 20. najvećim na svijetu do 2050. godine.

Uz to rečeno, u svijetu se šuška da je Vijetnam spreman postati jedno od najvećih proizvodnih središta s mogućnošću da svojim velikim gospodarskim napretkom preuzme Kinu.

Značajno je da Vijetnam postaje središte proizvodnje u regiji, pretežno za sektore poput tekstila, odjeće i obuće te elektronike.

S druge strane, od 80-ih Kina igra ulogu globalnog proizvodnog središta sa svojim ogromnim sirovinama, radnom snagom i industrijskim kapacitetima. Industrijskom razvoju posvećena je značajna pozornost, pri čemu su strojogradnja i metalurška industrija dobile najveći prioritet.

S obzirom na to da su odnosi između Washingtona i Pekinga u naglom padu, budućnost globalnih lanaca opskrbe je neizvjesna. Čak i dok nepredvidive poruke Bijele kuće i dalje postavljaju pitanja o smjeru američke trgovinske politike, carine trgovinskog rata ostaju na snazi.

U međuvremenu, posljedice predloženog zakona o nacionalnoj sigurnosti Pekinga, koji prijeti ograničavanjem autonomije Hong Konga, dodatno ugrožavaju ionako krhki trgovinski sporazum prve faze između dviju supersila. A da ne spominjemo rastuće troškove rada, Kina će težiti manje radno intenzivnoj industriji visoke klase.

Ova neravnoteža, uparena s utrkom za osiguranjem medicinskih potrepština i razvojem cjepiva protiv COVID-19, potiče ponovnu procjenu lanaca opskrbe "just-in-time" koji daju prednost učinkovitosti iznad svega.

Istovremeno, način na koji se Kina nosi s COVID-om-19 izazvao je mnoga pitanja među zapadnim silama. Vijetnam je jedna od prvih zemalja koja je ublažila mjere socijalnog distanciranja i ponovno otvorila svoje društvo već u travnju 2020., dok se većina zemalja tek počinje nositi s ozbiljnošću i širenjem COVID-a-19.

Svijet je zapanjen uspjehom Vijetnama tijekom ove pandemije COVID-19.

Perspektiva Vijetnama kao proizvodnog središta

U kontekstu ovog globalnog scenarija, rastuće azijsko gospodarstvo – Vijetnam – sprema se postati sljedeća proizvodna sila.

Vijetnam se materijalizirao kao snažan kandidat za osvajanje velikog udjela u svijetu nakon COVID-19.

Prema Kearneyjevom indeksu preusmjeravanja američke proizvodnje, koji uspoređuje američku proizvodnju s uvozom iz 14 azijskih zemalja, dosegao je rekordnu razinu u 2019. godini, zahvaljujući padu kineskog uvoza od 17%.

Američka trgovinska komora u južnoj Kini također je otkrila da 64% američkih tvrtki na jugu zemlje razmatra preseljenje proizvodnje negdje drugdje, prema izvješću Mediuma.

Vijetnamsko gospodarstvo poraslo je za 8% u 2019. godini, potpomognuto naglim porastom izvoza. Očekuje se i rast od 1,5% ove godine.

Svjetska banka predviđa da će u najgorem slučaju COVID-19 BDP Vijetnama pasti na 1,5% ove godine, što je bolje od većine njegovih južnoazijskih susjeda.

Osim toga, kombinacijom napornog rada, brendiranja zemlje i stvaranja povoljnih uvjeta za ulaganje, Vijetnam je privukao strane tvrtke/ulaganja, dajući proizvođačima pristup slobodnoj trgovinskoj zoni ASEAN-a i povlaštenim trgovinskim sporazumima sa zemljama diljem Azije i Europske unije, kao i SAD-om.

Ne treba ni spominjati da je zemlja u posljednje vrijeme pojačala proizvodnju medicinske opreme i dala s tim povezane donacije zemljama pogođenim COVID-om-19, kao i SAD-u, Rusiji, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Još jedan značajan novi razvoj događaja je vjerojatnost preseljenja proizvodnje više američkih tvrtki iz Kine u Vijetnam. Vijetnamski udio uvoza odjeće iz SAD-a profitirao je jer kineski udio na tržištu pada – zemlja je čak premašila Kinu i bila je vodeći dobavljač odjeće u SAD u ožujku i travnju ove godine.

Podaci o američkoj robnoj trgovini iz 2019. odražavaju ovaj scenarij, ukupni vijetnamski izvoz u SAD porastao je za 35%, odnosno 17,5 milijardi dolara.

Posljednja dva desetljeća zemlja se uvelike transformira kako bi zadovoljila širok raspon industrija. Vijetnam se udaljava od svog pretežno poljoprivrednog gospodarstva kako bi razvio gospodarstvo usmjerenije na tržište i industriju.

Uska grla koja treba prevladati

Ali postoji mnogo uskih grla s kojima se treba pozabaviti ako zemlja želi parirati Kini.

Na primjer, vijetnamska priroda proizvodne industrije temeljene na jeftinoj radnoj snazi ​​predstavlja potencijalnu prijetnju - ako se zemlja ne popne u lancu vrijednosti, druge zemlje u regiji poput Bangladeša, Tajlanda ili Kambodže također nude jeftiniju radnu snagu.

Osim toga, unatoč najvećim naporima vlade da privuče više ulaganja u visokotehnološku proizvodnju i infrastrukturu kako bi se bolje uskladila s globalnim lancem opskrbe, samo ograničena multinacionalna tvrtka (MNC) ima ograničene istraživačko-razvojne (R&D) aktivnosti u Vijetnamu.

Pandemija COVID-19 također je otkrila da Vijetnam uvelike ovisi o uvozu sirovina i da se bavi samo proizvodnjom i sastavljanjem proizvoda za izvoz. Bez značajne industrije podrške unatrag, zadovoljavanje ovog opsega proizvodnje poput Kine bit će pusti san.

Osim ovih, druga ograničenja uključuju veličinu radne snage, dostupnost kvalificiranih radnika, sposobnost suočavanja s iznenadnim porastom potražnje za proizvodnjom i mnoga druga.

Još jedno ključno područje su vijetnamska mikro, mala i srednja poduzeća (MSME) – koja čine 93,7% ukupnog poduzeća – ograničena su na vrlo mala tržišta i nisu u mogućnosti proširiti svoje poslovanje na širu publiku. Što ih čini ozbiljnom preprekom u teškim vremenima, baš kao što je pandemija COVID-19.

Stoga je ključno da tvrtke naprave korak unatrag i preispitaju svoju strategiju repozicioniranja – s obzirom na to da zemlja još uvijek ima mnogo kilometara da sustigne kineski tempo, bi li na kraju bilo razumnije umjesto toga odlučiti se za strategiju „Kina plus jedan“?